Bez kvalitetne prehrane nema dobrog zdravlja, ali bez medicinske prehrane
nema brzog oporavka od bolesti
Povodom obilježavanja Dana medicinske prehrane, 4. studenog 2021. održan je okrugli stol na temu “Medicinska prehrana je nezaobilazna kada je u pitanju kvalitetan oporavak bolesnika”.
Poznato je da pravilna i adekvatna prehrana igra važnu ulogu u održavanju zdravlja i prevenciji bolesti, ali jednom kad bolest nastupi i kada onemogućuje bolesniku da u organizam unosi važne vitamine, minerale i nutrijente koji mogu pomoći pri oporavku, liječnici i stručnjaci posežu za medicinskom prehranom. Medicinska prehrana odnosi se na proizvode i nutritivne pripravke koji se bolesnicima propisuju u stanjima kada nije moguć unos i apsorpcija dostatnih količina hranjivih tvari i energije ili kada zdravstveno stanje bolesnika zahtijeva nutritivnu potporu. Pripravci su tehnološki prilagođeni da zadovolje posebne nutritivne potrebe, bilo kao isključiva prehrana ili kao dopuna uobičajenoj prehrani, ovisno o dobnim skupinama te stanju i potrebama bolesnika.
– U riziku od malnutricije su bolesnici koji imaju neke kronične bolesti ili akutna stanja, poput onkoloških bolesnika ili onih koji se nalaze na jedinicama intenzivnog liječenja. Intervencije se unose u prehranu u obliku izrade individualnih jelovnika ili oralnih suplemenata. Ako su u pitanju pacijenti koji nemaju mogućnost dostatnog oralnog unosa hrane, može se posegnuti za enteralnom ili parenteralnom prehranom, a to su specijalizirani pripravci koji se unose oralnim putem, sondom ili venskim putem u slučaju parenteralne prehrane, objasnila je na okruglom stolu mag. nutricionizma Margareta Benković iz udruge SVE za NJU, koji se održao u povodu obilježavanja Svjetskog Dana medicinske prehrane, a s ciljem informiranja o važnosti medicinske prehrane kod bolesnika, u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatske udruge poslodavaca – Koordinacijom industrije medicinske prehrane. Pothranjenost bolesnika čest je problem Ono protiv čega se medicinska prehrana „bori“ jest sigurno i pothranjenost koja se, nažalost, prečesto javlja kod bolesnika, a podaci ukazuju na činjenicu da je oko 33 milijuna ljudi u Europi u riziku od pothranjenosti. U velikom riziku od pothranjenosti su i onkološki bolesnici, naglasio je dr. sc. Davor Kust, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije.
– Prema podacima, oko 80 posto bolesnika pati i od pothranjenosti u nekom trenutku u tijeku svoje bolesti, a možda je više zabrinjavajuća činjenica da oko 20-30 posto bolesnika umire od pothranjenosti, a ne od same bolesti, što govori da možemo napraviti puno više, otvara se prostor da utječemo na bolju prognozu bolesnika – objašnjava liječnik. Klinička prehrana je dio standardne medicinske skrbi danas u većini bolničkih sustava, a pitanje je koliko se dobro provodi, zanemaruje li se važnost ovog koncepta gdje liječnici mogu nutritivnom intervencijom utjecati i na ishod liječenja kod bolesnika, od onih onkoloških, pulmoloških, nefroloških, gastroenteroloških ili pedijatrijskih, objasnio je prim. dr. med. Vedran Tomašić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti iz gastroenterologije. – Što se tiče KBC Sestre Milosrdnice, s kojeg dolazim, mi smo prije otprilike 10 godina na neki način uveli standardni screening svakog bolesnika koji uđe u bolnički sustav kojim procjenjujemo nutritivni rizik svakog bolesnika i temeljem toga se nekako orijentiramo je li potrebna nutritivna intervencija ili ne. Danas je to uvijek neadekvatno prepoznato, a postoje istraživanja iz Kliničkog bolničkog centara Sestre milosrdnice, ali i recentno s KBC-a Split gdje se vidi kako ljudi kada uđu u bolnicu su u oko 19 do 38 posto slučajeva pothranjeni, a još je više poražavajuća činjenica da nakon samo 10-ak dana boravka u bolnici izlaze s još većim gubitkom tjelesne mase – dodaje prim. Tomašić.
Koordinacija industrije medicinske prehrane pri HUPU postoji već 10-ak godina, a zalaže se upravo da se osvijesti važnost medicinske prehrane, njena uloga i značenje, ali i kako je najbolje uklopiti u zdravstveni sustav u Hrvatskoj te u postupak liječenja svakog bolesnika. – Kako je prim. Tomašić naglasio, pitanje je li problem na vrijeme prepoznat i je li na vrijeme uključena medicinska prehrana te je li taj bolesnik dobio sve informacije o tome zašto je ta vrsta prehrane važna i zašto baš on mora biti ustrajan da je uključi u svoje liječenje – dodala je mr. sc. dr. med. dent. Vanja Krnić, predsjednica HUP-ove Koordinacije industrije medicinske prehrane te objasnila kako je Hrvatska dobar primjer u smislu načina kako je medicinska prehrana uklopljena u medicinski sustav. Uz bok smo zemljama Europe s kojima se volimo uspoređivati. – Bolesnik kod nas, ako mu je potrebito i ako je u riziku od malnutricije, može dobiti adekvatnu medicinsku skrb. Pitanje je jesmo li dobri u procjenjivanju malnutricije kod svakog bolesnika, a to je nešto na čemu se stalno radi u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama – dodaje. Medicinsko osoblje bi, slažu se stručnjaci, trebalo pravovremeno prepoznati da je bolesniku potrebna pomoć u obliku medicinske prehrane i nju mu prepisati. No, bolesniku se treba objasniti zašto je pripravak važan, u kojoj količini ga primati i kako. – Trudimo se približiti im pripravke i kako ih ukomponirati u prehranu, a sve u cilju da bi se bolesnik pridržavao savjeta i ne odustajao – zaključila je nutricionistica Benković.
Pandemija je stvorila dodatne probleme
Kao posljedica pandemije radi bolesti Covid-19, nastupili su dodatni problemi. Velik je broj bolesnika na bolničkom liječenju, a prema podacima osoba u tom stanju može u danu izgubiti i do 1 kilogram mišićne mase, a isto tako postoji podatak koji kaže kako je 50% bolesnika hospitaliziranih s dijagnozom Covid-19 pothranjeno, što može za posljedicu imati velike zdravstvene probleme. Mnogi znanstveni stručnjaci stoga ističu potrebu integriranja upravljanja prehranom u njegu bolesnika s COVID-19. – Općenito gledano, produljenje boravka u bolnici veže za sebe čitav niz problema, a tu je i gubitak mišićne mase. Slikovito opisano; kada uzmemo zdrave pojedince i polegnemo ih sedam dana da leže u krevetu, oni su u pravilu izgubili 7 do 10 posto mišićne mase. Nije problem samo u gubitku kilaže, nego koliko se izgubilo na funkcionalnosti mišića. Produljeno ležanje otvara niz drugih problema, od lomova, upale pluća, hospitalnih infekcija. Ključ nas u medicini jest pomoć bolesniku, a ako „puknemo“ na osnovnim nivoima, a to je taj moment rehidracije i prehrane, koliko god napredna medicina bila, sve pada u vodu, zaključio je prim. Tomašić.
Snimku okruglog stola možete pogledajte ovdje
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca – Koordinacijom industrije medicinske prehrane
Tekst je preuzet sa web stranice Večernjeg lista