U rujnu 2019. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) održan je 29. godišnji skup BOLESTI DOJKE, u organizaciji HAZU Razreda za medicinske znanosti i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu. Među ostalim temama, na programu su se našle procjena rizika od povrata ili metastaziranja bolesti, procjena potrebnog opsega liječenja, izbjegavanje pretjeranog liječenja te informacije o sustavima stupnjevanja rizika pri odluci o liječenju ranog raka dojke.

Evo nešto o procjeni rizika za povratak bolesti.

Pacijentice kojima je dijagnosticiran rani stadij tumora dojke koji je hormon receptor pozitivan (HR+) (estrogen receptor pozitivan (ER+), progesteron receptor pozitivan (PR+)) i HER2 negativan (HER2-) uobičajeno se liječe kirurški nakon čega dobivaju adjuvantnu sustavnu endokrinu terapiju sa ili bez adjuvantne radioterapije i kemoterapije.

Testovi koji profiliraju gensku ekspresiju (ili tzv. multigenski prognostički testovi), zajedno uz druge kliničko patološke parametre (veličina tumora, stupanj zahvaćenosti limfnih čvorova, gradus tumora, HR status, HER2 status, Ki67 status, dob pacijentice, menopauzalni status, opće stanje i želje pacijentice), pomažu prilikom određivanja daljnjeg liječenja i mogu biti korišteni kako bi odredili rizik povratka bolesti (risk of recurrence, ROR). Ovi testovi daju dodatnu informaciju prilikom određivanja adjuvantne terapije kod tumora dojke u ranom stadiju, kako bi se izbjegla nepotrebna kemoterapija kod pacijentica s niskim rizikom povrata bolesti.

Multigenski prognostički testovi postoje već više od deset godina (abecednim redom: EndoPredict, MammaPrint, Oncotype DX i Prosigna) i razvijeni su kako bi odredili rizik povrata bolesti (ROR – risk of recurrence) i dali dodatnu informaciju prilikom određivanja adjuvantne terapije kod tumora dojke u ranom stadiju. Cijene izrade prognostičkih testova kreću se okvirno od 2500 eura do 4000 eura. Prognostički testovi za tumor dojke uključeni su u smjernice svjetskih stručnih društava (ASCO, ESMO, NICE, NCCN, St. Gallen, SEOM, AGO).

Sva navedena stručna društva daju preporuku za korištenje prognostičkih testova prilikom odlučivanja o terapiji kod tumora dojke u ranom stadiju (HR+ i HER2-):

1. U slučajevima s 0 zahvaćenih limfnih čvorova preporuča se korištenje prognostičkih testova kod određivanja daljnjeg liječenja.

2.U slučajevima kad su zahvaćena 1-3 limfna čvora smjernice stručnih društava se nešto razlikuju no također navode prognostičku vrijednost kod određivanja daljnjeg liječenja.

3. U slučajevima kad su zahvaćena 4 i više limfna čvora prognostički testovi nisu preporučeni kod određivanja daljnjeg liječenja.

Stručna društva u svojim smjernicama također navode kako se rezultat prognostičkog testa za tumor dojke (nizak, srednji i visok rizik ROR) može, zajedno uz druge kliničko patološke rizike i značajke tumora, koristiti prilikom odluke o liječenju kemoterapijom: kod pacijentica s visokim rizikom (high ROR) potrebno je uzeti u obzir liječenje kemoterapijom, dok kod pacijentica s niskim rizikom (low ROR) kemoterapija nije indicirana.

Prosigna PAM50 prognostički test za tumor dojke predviđen je za pacijentice u premenopauzi i postmenopauzi s tumorom dojke u ranom stupnju koji je dijagnosticiran kao hormonski ovisan HER2 negativan (HR+, HER2-) i s 0-3 zahvaćena limfna čvora.

Prognostički test se može napraviti nakon operacije i postavljanja dijagnoze, preporuča ga liječnik onkolog prema stručnim smjernicama društava i u razgovoru s pacijenticom.
Rezultat testa sadrži sljedeće:

  1. rizik povrata bolesti (ROR – risk of recurrence) označen kao niski (low risk), srednji (intermadiate risk) ili visok (high risk).
  2. Postotak rizika povrata bolest (%) – niski rizik (low risk: 10-godišnji povrat bolest manji od 10%), srednji rizik (intermadiate risk, 10-godišnji povrat bolest od 10-20%) ili visok rizik (high risk, 10-godisnji povrat bolest veci od 20%).
  3. Podtip tumora (luminalni A ili luminalni B).

Rezultat prognostičkog testa, zajedno s kliničko patološkim parametrima te općim stanjem pacijentice, pomaže liječniku onkologu prilikom preporuke i odluke o daljnjem liječenju.

Što je dostupno u Hrvatskoj? Prema našim saznanjima EndoPredict, MammaPrint i Oncotype DX testovi za sada nemaju poveznicu u Hrvatskoj nego pacijentice mogu u vlastitom angažmanu poslati uzorke na testiranje u laboratorije u inozemstvu, dok se Prosigna prognostički test može u Hrvatskoj napraviti preko Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Laboratoriju za molekularnu patologiju Zavoda za patologiju.

Napominjemo kako trenutno  troškovi testiranja ovih prognostičkih testova nisu pokriveni od strane HZZO-a te nije moguće ostvariti povrat sredstava od HZZO-a. Nikako se ne preporuča testiranje bez konsultacije s onkologom koji će znati procijeniti da li bi rezultat testa bio koristan prilikom donošenja odluke o liječenju.

Važno je ponoviti da njihova primjena ima smisla samo kod bolesnica s tumorom dojke u ranom stadiju koji ima točno određene karakteristike (HR+, HER2- i s 0-3 zahvaćena limfna čvora)) uz uvažavanje i drugih karakteristika kao što je na početku navedeno.

Za više informacija o prognostičkim profilnim testovima obratite se svom liječniku onkologu.
U slučaju preporuke Prosigna prognostičkog testa za tumor dojke liječnik onkolog može kontaktirati Laboratorij za molekularnu patologiju i dostaviti kontakt podatke pacijentice i podatke o tumoru dojke potrebne za izradu Prosigna testa.
Nakon zaprimanja parafinske kocke i uplate od strane pacijentice nalaz se očekuje u roku 15 dana i dostavlja se na e-mail pacijentice i liječnika onkologa.

U slučaju kada prognostički test za tumor dojke označi nizak rizik povratka bolesti (low risk of recurrence) i liječnik onkolog preporuči kako nije potrebno liječenje kemoterapijom, tada pacijentica ne dobiva kemoterapiju pa izbjegava moguće nuspojave koje mogu biti prisutne uz kemoterapiju. U drugim slučajevima (srednji ili visoki rizik) kemoterapija će biti razmotrena ili preporučena.